Za blagdan Velike Gospe brojni vjernici uputit će se u Marijanska svetišta, Osječani u Aljmaš, Vinkovčani u Ilaču, Županjci u Šumeće, Sinjska krajina Gospi Sinjskoj, Riječani na Trsat, sjeverna Hrvatska u Mariju Bistricu, a vjernici Đakovštine na Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Dragotin.
Seoce je to udaljeno sedam kilometara od Đakova na čijem je ulazu s te strane, na pitoresknoj uzvisini s koje puca prekrasan pogled na taj kraj, svetište Gospe. U njegovom središtu drevna je crkva koja se, nakon urušavanja stropa 2009. godine, još izvana obnavlja. Najstarija je to Gospina crkva u istočnoj Hrvatskoj, u vrijeme Domovinskog rata jedino neokupirano marijansko svetište na tada plamtećem hrvatskom istoku. Crkva se prvi put spominje 1332. godine i to kao središte Dragotinske župe. “Za turskog zuluma u ovim krajevima, sve do 1681. godine, ona je bila središte kršćanskog života gotovo svih naselja smještenih na padinama Dilja. Ali, na putu prema Beču Turci opustošiše dragotinsku župu”, zapisao je u svojoj knjižici iz 1998. vlč. Ivan Zidrum, dugogodišnji upravitelj svetišta, prenosi Glas Slavonije.
Svake godine za Veliku Gospu hodočaste mu tisuće vjernika, neki zavjetno i pješice, u predvečerje velike marijanske svetkovine, na svetu misu i procesiju sa svijećama te iznošenje slike Žalosne Gospe koja je tu najvredniji predmet, a drugi, pak, na sam blagdan Uznesenja BDM na nebo. Uz molitvu pred kipom Dragotinske Gospe u crkvi čija je unutrašnjost obnovljena, tisuće vjernika nazoče svetim misama na otvorenome prostoru svetišta gdje je i natkriveni oltar. Uronjen u skladnu prirodu, pravi je to prostor za molitvu, mir i duhovnu okrjepu. Prošlost svetišta ispredaju i brojne legende i usmene predaje – od one da su ljudi crkvu htjeli graditi u dolini gdje su dovozili materijal, no on bi noću završavao na brdu. I tako tri puta, da bi na kraju mještani to protumačili tako da Gospa želi da se crkva gradi na brdu. Svoju priču ima i slika Žalosne Gospe koja je, unatoč protoku vremena i nedaćama, sačuvana ostala do danas. Ona je, kao i Gospin kip, neoštećena prošla i u padu teškog betonskog stropa 2009., koji je devastirao unutrašnjost gotovo sedam stoljeća stare crkve. Uz sliku Gospe Žalosne vezuje se i priča iz davnine kako je ona, kada je Dragotin tada prestao biti župa, odnesena u Trnavu, no da bi se nekim čudom opet pojavila na svome starome mjestu. Vjernici će se pred njom Gospi Dragotinskoj moliti i utjecati i ove godine.

U nedjelju 11.08. započela je Trodnevnica uoči Velike Gospe. Svete mise su u 11., 12., i 13.08. u 19 sati. Uoči blagdana u srijedu 14.08. svete mise uočnice su u 20 i 22 sata. Prije svetih misa biti će prilika za ispovijed, a nakon svete mise u 22 sata zajednička je procesija sa svijećama kroz svetište. U četvrtak 15.08. na Veliku Gospu svete mise su u 9, 11 i 18 sati.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA